Bivši šef NATO-a u memoarima prepričao interakcije s turskim predsjednikom
Jens Stoltenberg se prisjetio uspomena na Recepa Tayyipa Erdogana u knjizi "Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u ratno vrijeme"
Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u svojim memoarima, koji sadrže opsežna sjećanja i događaje tokom njegovog desetogodišnjeg mandata na čelu saveza, prepričao je sastanke s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
"Vojne vlasti NATO-a potvrdile su da je avion bio u turskom zračnom prostoru i postalo je hitno da javno reagiramo na incident", rekao je Stoltenberg u djelu "Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u vrijeme rata".
Mislio je na obaranje ruskog aviona Su-24 2015. godine od strane turskih borbenih aviona u blizini tursko-sirijske granice nakon što je narušio turski zračni prostor.
Stoltenberg je rekao da je izrazio solidarnost NATO-a s Ankarom, ali da je tokom krize kroz savez vladalo duboko neslaganje.
Istočnoevropske zemlje podržale su Tursku u zahtjevu da NATO podrži postupke Ankare i smatrale su da bi nakon kršenja granice trebalo uslijediti raspoređivanje dodatne protivvazdušne odbrane, više borbenih aviona i više baterija raketa Patriot duž sirijske granice.
"Francuska i Italija su se usprotivile savezu izražavajući eksplicitnu podršku Turskoj", primijetio je Stoltenberg, a Njemačka, iako nije bila protiv podrške Ankari, pozvala je na odmjereniji odgovor.
Napominjući da njegovo poznanstvo s Erdoganom seže daleko u prošlost, jer su se susreli dok je bio norveški premijer, Stoltenberg je rekao da je turski predsjednik odlučan i upućen čovjek s dubokim razumijevanjem problema.
Lako je stupiti u kontakt s Erdoganom, primijetio je, dodajući da je Turska oduvijek bila važna zemlja za NATO i igra ključnu ulogu u borbi protiv terorističke grupe ISIS.
Prepričavajući sjećanja na cilj turskog predsjednika da uspostavi sigurnu zonu na sjeveru Sirije prije turske operacije Izvor mira 2019. godine, Stoltenberg je citirao Erdogana koji je rekao da je operacija bila neophodna.
Navodeći da je predsjednik bio kristalno jasan u svom stavu, Stoltenberg je citirao Erdogana da je YPG teroristička organizacija.
"I sami ste to već rekli. Pa zašto više ne mislite tako? Ah, naravno da su vam potrebni da se borite protiv ISIS-a. Ali to ih ne čini manje teroristima", naveo je u Erdoganovom citatu.
Kada je Erdogan rekao "vi", mislio je na Zapad općenito, istakao je bivši šef saveza.
Činjenica je da nijedna druga članica NATO-a nije bila izložena većem broju terorističkih napada od Turske
Navodeći da je Erdogan opširno govorio o raznim terorističkim napadima i smrtnim slučajevima u Turskoj, Stoltenberg je rekao da ne može jamčiti za tačnost njegovih brojki, ali da jeste činjenica da nijedna druga članica NATO-a nije bila izložena većem broju terorističkih napada od Turske.
Washington i mnogi njegovi partneri dugo su smatrali terorističke organizacije PKK i PKK/YPG različitim granama iste terorističke grupe, primijetio je Stoltenberg, dodajući da nakon što su SAD i druge zemlje NATO-a počele naoružavati članove YPG-a kako bi eliminirale terorističku državu, više nije bilo moguće tvrditi da su teroristi.
Stoltenberg je rekao da ga je Erdogan pitao kakvo pravo imaju SAD, Velika Britanija i druge zemlje NATO-a da šalju vojnike i ratne avione u borbu protiv terorista ISIS-a ako odlazak u Siriju radi neutralizacije terorista predstavlja kršenje međunarodnog prava.
"Erdogan je ponovo bio u pravu. Kroz koalicije predvođene SAD-om, u kojima je i NATO bio stranka, vodili smo sveobuhvatnu vojnu operaciju na kopnu i u zraku kako bismo uništili ISIS. To smo radili bez jasne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. I djelovali smo u onome što smo smatrali samoodbranom. Baš kao i Turska", napisao je.
U vezi s ulogom Turske u procesu pristupanja Finske i Švedske NATO-u, Stoltenberg je rekao da je predsjednik Erdogan držao ključ.
Odnosi između Turske i Švedske značajno su se pogoršali nakon što je desničarski ekstremista spalio kopiju Kurana ispred turske ambasade u Stockholmu 21. januara.
"Erdogan je jasno stavio do znanja da zemlja koja toleriše takvo bogohuljenje ne može očekivati da će Turska podržati njene zahtjeve za pridruživanje NATO-u. Svi sastanci u pregovorima između Turske, Finske i Švedske su obustavljeni", naveo je.
Bivši šef NATO-a je također naglasio da je iz prve ruke svjedočio neuspjelom pokušaju puča iz 2016. u Turskoj.
Naglašavajući da je izrazio podršku legitimnoj i izabranoj vladi Turske u noći pokušaja puča, primijetio je da je turski narod bio duboko razočaran drugim reakcijama na Zapadu, za koje su vjerovali da su previše plašljive i prekasne.
"Erdogan i turski građani smatrali su pokušaj puča terorističkim činom i tražili su podršku od šireg svijeta", naglasio je bivši šef NATO-a.
Rekao je da, iako se njegov odnos s Turskom nije razlikovao od odnosa s drugim zapadnoevropskim liderima tokom njegovog mandata kao norveškog premijera, promijenio se tokom njegovog mandata kao šefa NATO-a.
Stoltenberg je dodao da je Turska postala fokus njegove pažnje zbog svog strateškog značaja u borbi protiv ISIS-a i u konačnici u prijemu novih zemalja u NATO.
