Tragovi Osmanlija na obalama rijeke Bune: Blagajska tekija
Jedna od najvrijednijih historijskih i kulturnih baština Bosne i Hercegovine, Blagajska tekija, ugošćuje ljude različitih vjera stotinama godina.
Smještena otprilike 12 kilometara od Mostara, Blagay loža se nalazi na izvoru rijeke Bune, jednog od važnih rukavaca Neretve. Ova građevina, koja se ističe i prirodnom ljepotom i historijskom teksturom, zadržala je svoju karakteristiku duhovnog centra koja datira još iz osmanskog perioda.
Tragovi Osmanlija i značaj Blagay lože
Blagay ložu osnovali su bektašijski derviši nakon što su Osmanlije osvojile regiju 1465. godine. Djelujući s razumijevanjem "džihada bez krvoprolića", jedne od osmanskih osvajačkih politika, derviši su približavali ljude islamu, posebno na Balkanu, pokazujući pristup zasnovan na toleranciji i pravdi. Ova loža, koja je odigrala važnu ulogu u usvajanju islama od strane bosanskog naroda, stoljećima je ugostila različite vjerske redove.
Prvobitno osnovana kao bektašijska loža, Blagay su koristili i kadirijski, rufaijski, halvetijski i nakšibendijski redovi dok su Osmanlije nastavljale svoje prisustvo u regiji. Loža, kojom trenutno upravljaju članovi nakšibendijskog reda, doprinijela je duhovnom razvoju naroda regije kroz svoju historiju.
Legendarni derviš: Sari Saltuk
Jedna od najvažnijih ličnosti Blagay lože je Sari Saltuk, koji se smatra jednim od duhovnih vođa Osmanlija. Ovaj legendarni derviš, koji je odigrao važnu ulogu u osvajanju Anadolije i Rumelije, odrastao je kao učenik Hacı Bektaş-ı Velija i imao je veliki utjecaj na širenje Osmanlija na Balkan.
Poznato je da je Sari Saltuk bio važna osoba ne samo za muslimane već i za kršćane. Postoje grobnice na njegovo ime u raznim regijama Balkana i Anadolije. Jedna od njegovih najvažnijih grobnica nalazi se u Blagay loži. U javnosti se priča da je Sarı Saltuk želio da mu se grob nalazi na mnogim mjestima kako bi osigurao širenje islama.
Arhitektura lože
Blagay loža ima dizajn koji odražava jednostavnu i funkcionalnu strukturu osmanske arhitekture. Osmanska zastava se vijori na ulazu u ložu, a znakovi unutra su pripremljeni na turskom, bosanskom, engleskom i ruskom jeziku. Loža ima grobnicu, molitvene sobe, gostinjsku kuću, kuhinju, kupatilo, unutrašnje dvorište i prostorije za abdest.
Blagay loža i dalje je jedno od mjesta koje svake godine posjećuju domaći i strani turisti. Posebni događaji se organizuju, posebno drugog petka u maju i u noći 28. maja u znak sjećanja na Fatiha Sultana Mehmeta. Na dane Ašure, Ašura se kuha u velikim kotlovima u kuhinji lože i dijeli lokalnom stanovništvu.
Pravda, tolerancija i ljubav koju su Osmanlije nudile lokalnom stanovništvu sačuvane su vijekovima i nastavljaju živjeti u Blagay loži.
Činjenica da bosanski narod sebe vidi kao dio Osmanskog carstva otkriva dubinu ove duhovne veze.
Vijesti:Mine Köseler
